Svjetski dan nepušenja, 31. svibnja 2017.

SVJETSKI DAN NEPUŠENJA

pusenje1

Pušenje ima veću cijenu nego što mnogi misle jer konzumiranje cigareta ne utječe samo na ljepotu ( npr. naboranost i suhoća kože, preuranjeno starenje kože…) nego ostavlja i duboke posljedice na zdravlje.

Kod pušenja postoje trenutni i dugoročni učinci. Kad zapalimo cigaretu kao trenutna reakcija: ubrzava se frekvencija srca, podiže se krvni tlak, uzbunjuje se autonomni živčani sustav, trenutno se „stežu“ krvne žile, trenutno se otežava disanje, sva tkiva osjećaju manjak kisika.

Kombinacija trenutnih i dugoročnih učinaka može dovesti do vrlo ozbiljnih i po život ugrožavajućih reakcija našeg organizma i bolesti.

Dugotrajni učinci pušenja na organizam i bolesti kojima je jedan od rizičnih čimbenika pušenje su:

-Rak bronha i pluća
-Rak jednjaka i usne
-Visoki krvni tlak
-Akutni infarkt srca
-Ishemične bolesti srca
-Kronične opstruktivne bolesti pluća
-Cerebrovaskularni inzult
-Ateroskleroza krvnih žila
-Bolesti cirkulacijskog sustava
-Bolesti krvnih žila

Najteža posljedica pušenja je rak pluća koji je u Hrvatskoj ubojica broj jedan, posebice muške populacije, dok je kod žena na drugom mjestu po smrtnosti. U značajnom su porastu i druge bolesti, među kojima je najčešći kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB).

pušenje2

U Hrvatskoj 35,4% stanovništva između 15. i 64. godine puši cigarete, dok godišnje od posljedica pušenja umire oko 9 000 tisuća osoba. Prema podacima HZZO-a godišnje se na troškove liječenja posljedica pušenja potroši oko 1,5 milijardi kuna.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ističe da je pušenje i dalje glavni preventabilni uzrok smrti u svijetu. Značajna korist za zdravlje postiže se prestankom pušenja. Stručnjaci ističu kako se do 12 tjedana nakon prestanka pušenja poboljšava cirkulacija krvi, te olakšano hoda i diše, a nakon tri mjeseca smiruje kašalj i otežano disanje, dok se funkcija pluća poboljšava. Godinu dana nakon prestanka pušenja trostruko se smanjuje rizik od srčanog udara, a nakon pet godina jednak je kao u nepušača. Deset godina nakon prestanka rizik za pojavu raka pluća je dvostruko manji nego u pušača.

S ciljem suzbijanja pušenja kao glavnog, izbježivog, čimbenika rizika za nastanak niza bolesti koje su uzrok prijevremenog umiranja, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 31.svibanj Svjetskim danom nepušenja. Svjetski dan obilježava se 31. svibnja od 1987. godine.

Pušenje je opasna, nelogična i skupa ovisnost!