KOPB – kronična opstruktivna plućna bolest

KOPB – kronična opstruktivna plućna bolest

kopb

KOPB (kronična opstruktivna plućna bolest)  je među glavnim uzrocima pobola i smrtnosti u svijetu – u zadnjih 30 g. stopa smrtnosti od KOPB se udvostručila. Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti obilježava se u studenom u cilju povećanja svijesti o KOPB-u.

KOPB karakterizira smanjenje protoka zraka kroz dišne putove (opstrukcija) koje nije potpuno reverzibilno. Ovo smanjenje protoka zraka obično je progresivno i povezano je s neprimjerenim upalnim odgovorom pluća na štetne čestice ili plinove. Kod bolesnika sa KOPB obično razlikujemo kronični bronhitis ili emfizem.

Tijek KOPB-a sastoji se od faza stabilne bolesti i faza akutnog pogoršanja – egzacerbacija.

Pušenje je glavni uzrok KOPB-a, više od 80% bolesnika sa KOPB-om su pušači. Otrovi iz cigaretnog dima dovode do oslabljene obrane pluća od infekcija, do suženja dišnih puteva, te oštećenja alveola. Upala u KOPB-u nastaje kao posljedica izlaganja cigaretnom dimu. Dugotrajno i kontinuirano izlaganje cigaretnom dimu dovodi do trajne upale koja posljedično dovodi do gore navedenih poremećaja u plućima i dišnim putovima.

Pasivna izloženost duhanskom dimu također doprinosi pojavi respiratornih simptoma i KOPB-a. Međutim, poznato je da svi pušači ne oboljevaju od duhanskog dima, odnosno postoje i drugi uzroci nastanka KOPB-a. Od stečenih čimbenika, najčešći su profesionalna izloženost štetnim plinovima i prašini te zagađenje okoliša. Nasljedni čimbenik rizika je nedostatak enzima alfa1 antitripsina.

Glavni simptomi KOPB-a su kratkoća daha tijekom fizičke aktivnosti, svakodnevni kašalj, iskašljavanje te sviranje u prsima. Bolesnici koji puše u srednjoj i starijoj dobi razvijaju kašalj koji se u početku javlja samo ujutro, praćen obilnim iskašljavanjem tzv. “pušački kašalj”. S vremenom, kako bolest napreduje, javlja se tijekom cijelog dana, a zatim i noći. Iskašljavanje je u početku gotovo neprimjetno, jer se javlja samo ujutro. Iskašljaj je sluzav, a tijekom pogoršanja bolesti postaje gnojan.

Otežano disanje u početku zapaža se tek pri većem naporu, a pojačava se kod pogoršanja bolesti, tzv. egzacerbacije (najčešće uzrokovanih bakterijskom ili virusnom infekcijom). Tada je zaduha obično popraćena kašljem, sviranjem u prsima a ponekad i vrućicom. Kako bolest napreduje razdoblja između pogoršanja postaju kraća, a u uznapredovaloj fazi, bolesnicima je potrebna stalna njega i okisigenoterapija  kako bi mogli disati.

Liječenje stabilnoga KOPB-a može poboljšati plućnu funkciju i kakvoću života ovih bolesnika, smanjuje hospitalizacije i povećava preživljenje bolesnika. Treba napomenuti da režim liječenja treba biti specifičan i prilagođen svakom pojedincu. Liječenje KOPB-a ovisi o tome radi li se o stabilnoj bolesti ili akutnoj egzacerbaciji. Učestale egzacerbacije negativan su pretkazatelj napredovanja bolesti, zato je potrebno usmjeriti pozornost na prevenciju.

Nefarmakološke mjere uključuju: 1. prestanak pušenja, 2. smanjenje ostalih čimbenika rizika, 3. cijepljenje (influenca, pneumokok), 4. terapiju ja kisikom i 5. plućnu rehabilitaciju.

Kirurško liječenje KOPB-a primjenjuje se u bolesnika s uznapredovalom bolešću, a podrazumijeva redukciju volumena pluća ili transplantaciju pluća.

Većina lijekova koji se primjenjuju usmjereni su na potencijalno reverzibilne promjene koje u ovih bolesnika uzrokuju ograničenje protoka zraka i dovode do opstrukcije: • kontrakcija glatkih mišića • edem sluznice • upala dišnih puteva • pojačano stvaranje sluzi.

Ograničenje protoka zraka (FEV1) samo je jedan pokazatelj težine bolesti pa se stupanj bronhoopstrukcije korigira prema simptomima i učestalosti egzacerbacija. Prema najnovijoj klasifikaciji postoje četiri kategorije bolesti (A – D) s preporučenim protokolom liječenja za svaku kategoriju što dopušta individualan pristup.

compair_new

Inhalatorna terapija najefikasniji je način isporuke lijeka za liječenje KOPB-a. Odabir lijeka prvi je korak u odabiru inhalatorne terapije na što se nadovezuje odabir tipa inhalera i edukacija bolesnika. Pri inhalatornoj terapiji isporuka lijeka u pluća ovisi o uređaju i tehnici uzimanja. Inhaler suhoga praha (DPI ) pokazao se praktičnijim i pogodnijim za odlaganje lijeka u pluća pri KOPB-u bolesnika, u usporedbi s inhalerom aerosola (MDI). u bolesnika s teškom opstrukcijom dišnih puteva zbog nemogućnosti postizanja inspiratorne brzine prilikom inhalacije postoji problem. Nebulizeri se preporučuju u bolesnika s hiperinflacijom plućnoga parenhima i slabijim inspiratornim protokom zraka.

 

Sadašnje dokazi  o upotrebi inhalatora/nebulizatora za terapiju održavanja u bolesnika s umjerenim do teškim KOPB-om, uključuje njihovu primjenu tijekom egzacerbacija.

Poznato je da velik broj bolesnika neispravno primjenjuje inhalere i inhalatore/nebulizere, unatoč detaljnim pismenim uputama; stoga je nužna edukacija bolesnika pri uvođenju ili mijenjanju inhalatornih lijekova te povremena kontrola inhalatorne tehnike.

Medikor je za vas odabrao inhalator vrhunske tehnologije i učinkovitosti – OMRON CompAir inhaltor.

 

compair