Bol u leđima

BOL U LEĐIMA

bol 1Porast bolesti mišićno-koštanog  sustava u svijetu odraz  je današnjeg načina života. Na porast prevalencije utječe starenje populacije te epidemija debljine i nekretanja.

Bol je vodeći simptom u bolestima mišićno-koštanog sustava.

Mišićno-koštana bol je neugodno senzorno i emocionalno iskustvo povezano s aktualnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva, mišića, ligamenta, tetiva i kosti.

Mišićno-koštana bol može biti akutna i kronična. Akutna bol najčešće je uzrokovana ozljedom, prijelomom ili upalom. Nastaje iznenada, osjeća se kao oštra bol i uglavnom je lokalizirana. Ograničenog je trajanja (4-6 tjedana) i prestaje zbrinjavanjem ozljede ili oštećenja. Prema većini definicija kronična bol je bol koja traje duže od 12 tjedana.

S takvom boli, koja traje najmanje tri mjeseca, živi oko 23% odraslih osoba. Od 60 do 80% osoba ima bar jednu epizodu križobolje tijekom života, a 15 do 20% odraslih osoba doživi epizodu križobolje tijekom jedne godine.

Najčešći oblik mišićno-koštane boli je križobolja, a slijede bol kod tendinitisa, mijalgije i stresne frakture u sklopu sindroma prenaprezanja. Križobolja je i najčešći mišićno-koštani problem.

 

Križobolja

Lumbalni dio kralješnice ima velike mogućnosti gibanja koja uzrokuju povećana naprezanja, pa su tu mehanička i druga oštećenja najučestalija. Bol u leđima može potjecati iz različitih mjesta kao što su sama kralježnica, okolni mišići, ligamenti, tetive i fascije.

U većini slučajeva radi se o mehaničkoj boli, ali oko 3% odraslih pati od upalne križobolje.

Upalna bol u leđima može se pogrešno zamijeniti sa mehaničkom boli u leđima. Bol može biti posljedica upalnog stanja povezanog s upalnom reumatskom bolešću.

Mehanička križobolja najčešći je oblik boli u leđima i nerijetko je posljedica dizanja teškog tereta, napora ili sportskih ozljeda, koje oštećuju kosti i okolne strukture koje izgrađuju kralježnicu. Ljudi s mehaničkom boli u leđima često ju u početku opisuju kao „pulsirajuću“ ili “oštru”, a u kasnijem tijeku ta bol poprima obilježja „tupe“ i „neodređene“ boli.

Većina studija pokazuje da se križobolja javlja između 30. i 50. godine života i da pojednako pogađa muškarce i žene.

S obzirom na trajanje bolovi se mogu manifestirati u: a) akutnom (do 3 mjeseca) i b) kroničnom (duže od 3 mjeseca) obliku, a neki autori razlikuju i subakutnu križobolju koja traje između 7. i 12. tjedna.

Najčešće opisivani rizični čimbenici su: dob, spol, debljina, pušenje, fizičko opterećenje (česta sagibanja, okretanja, nošenje i guranje tereta, statična postura i vibracije), karakteristike zanimanja, psihološki čimbenici te čimbenici koji se odnose na anatomske promjene.

Liječenje križobolje ovisi o uzroku. U više od 90% slučajeva terapijski uspjeh se postiže konzervativnim liječenjem, a samo manji broj podvrgava se kirurškom liječenju

Najvažnija zadaća liječenja je otkloniti bol, zatim spriječiti povrat bolova te vratiti bolesniku radnu sposobnost.

Konzervativnom liječenju pripada ograničeno mirovanje (koje se sve manje preporučuje i trebalo bi ga ograničiti na dva do tri dana), edukacija pacijenta, fizikalna terapija, primjena analgetika, trakcija i manipulacija lumbalne kralješnice, te medicinska gimnastika (kineziterapija) osobito vježbe za stabilizaciju kralješnice.

U samom početku akutne faze potrebno je mirovanje i ležanje u položaju koji najviše odogovara bolesniku. Najčešće bolesnici koriste Wiliamsov položaj (ležeći položaj na leđima s polu savijenim nogama- stavljanjem većeg jastuka pod koljena, a manjeg pod glavu; ili ležanje na boku sa savijenom bolnom nogom u koljenu i kuku). Može se ležati i potrbuške s jastukom ispod sredine natkoljenice ( slijedite savjet liječnika).

Pod edukacijom pacijenata podrazumijevaju se savjeti koje liječnik daje, a tiču se informacija vezanih uz određene aktivnosti.

Farmakoterapija je jedan od najčešćih oblika liječenja križobolje koji se prema nekim studijama primjenjuje u preko 80% pacijenata. Odabir lijeka može se razlikovati s obzirom da li se radi o akutnoj ili kroničnoj križobolji.

Fizikalna terapija također se koristi za ublaženje bolesnikovih tegoba. Metode fizikalne terapije koje se koriste kod križobolje su: kriomasaža, topli oblozi, hidromasaža, dijatermija, ultrazvuk, transkutna električna nervna stimulacija( TENS) i visokonaponska električna stimulacija.

tens (3)

TENS

Transkutana elekrična stimulacija živca najčešće se primjenjuje kod liječenja mišično- koštanih bolova. Djeluje na način da daje mnoštvo finih električnih signala na periferne živce čime mozak prekida njihovu obradu, a samim tim i obradu bolnog signala, točnije to je prije i posinaptičko kočenje provođenja bolnog impulsa.

Neurofarmakološka teorija djelovanja TENS-a – analgezija se provocira povećanjem nivoa endogenih opijata u centralnom živčanom sustavu.

OMRON TENS E4 NAJNAPREDNIJI OMRON uređaj za ublažavanje boli. OMRON elektrostimulator TENS E4 sustav za brzo i učinkovito ublažavanje boli i napetosti u mišićima, bez lijekova. Koristi se za ublažavanje boli u leđima, ramenima, zglobovima i mišićima. Vrlo je jednostavan za korištenje te izvrstan za primjenu kod kuće.